IN MEMORIAM

Tonny Montano ( Velibor Miljković) 1962-2024

Napustio nas je „najveći brbljivac rock n roll scene,,

Tonny Montano će biti upamćen kao jedan od najautentičnijih likova Beogradske scene osamdestih i devedestih godina . U sećanju mnogih je njegov čuveni boks meč protiv Ramba Aamadeusa 1992. godine pred prepunim stadionom u Železniku.

Od 1988 do 2012. godine Toni je izdavao za RTS, od 2019. godine do danas za Take it or leave it records.

Zadnji album na kom se nalazi i duet sa takođe pokojnom Merimom Njegomir, objavljen je u novembru 2023. godine.

Nadamo se,  da se gore na nebu našao sa svojim saborcima koji su nas prerano napustili.

Светски дан интелектуалне својине

ИНТЕЛЕКТУАЛНА СВОЈИНА И МАЛА И СРЕДЊА ПРЕДУЗЕЋА – ЛАНСИРАЊЕ ВАШИХ ИДЕЈА НА ТРЖИШТЕ

Сваког 26. априла обележава се Светски дан интелектуалне својине да бисмо сазнали више о улози коју права интелектуалне својине играју у подстицању иновација и креативности. Сваки пословни подухват започиње са идејом која се обликовала у нечијем уму, а која је након развоја производа или услуге представљена на тржишту. Када се негује и обогаћује домишљатошћу, знањем и искуством и развије у производ или услугу, идеја постаје интелектуална својина која може да покреће пословни развој, економски опоравак и напредак човечанства.

Креативни умови широм света – архитекте, уметници, занатлије, дизајнери, инжењери, предузетници, истраживачи, научници и многи други – свакодневно смишљају нове идеје. Идеје настају у различитим областима, од уметности до вештачке интелигенције, од моде до пољопривреде, од обновљиве енергије до малопродаје, од телевизије, туризма и виртуелне стварности, па до видео игара, да набројимо само неке од њих. Неке од њихових идеја преточене су у производе и услуге које желимо да купимо, док се бројне идеје уопште не реализују. Пут до тржишта може бити ризичан, али ако се фокусирају и на заштиту права интелектуалне својине на том путу, предузећа могу боље управљати многим изазовима у трасирању пута ка комерцијализацији.

У време када је императив економског опоравка висок, Светски дан интелектуалне својине 2021. осветљава суштинску улогу малих и средњих предузећа у економији и начину на који она могу да користе систем заштите права интелектуалне својине за изградњу јачих, конкурентнијих и стабилнијих предузећа. Мала и средња предузећа чине око 90% свих привредних субјеката у свету, запошљавају око 50% глобалне радне снаге и генеришу до 40% националног дохотка у многим економијама у развоју. Иновативна предузећа стварају нова радна места, а нека од њих постају врло брзо и лидери у својим областима пословања.

Сваки привредни субјекат може да користи права интелектуалне својине како би заштитио и створио вредност из своје имовине. Ипак, многи од њих нису свесни да поседују интелектуалну својину или да она има неку вредност. То значи да пропуштају могућност да побољшају свој крајњи резултат и раст. Студије показују да када предузећа од самог почетка воде рачуна о заштити права интелектуалне својине постижу боље резултате на тржишту.

Ако је за вас појам интелектуалне својине непознаница, Светски дан интелектуалне својине 2021. прилика је да сазнате како вас права интелектуалне својине – жигови, дизајн, ауторска права, патенти, пословне тајне, ознаке географског порекла и друга права – могу подржати приликом представљања ваших идеја тржишту.

Заштитом права интелектуалне својине можете претворити идеју у пословну прилику, створити вредност, отворити нова радна места и проширити асортиман производа доступних потрошачима. Правилном применом и коришћењем интелектуалне својине успешно пословање ваше компаније се осликава и на успех и напредак ваше локалне заједнице.

Светски дан интелектуалне својине 2021. године такође истиче централну улогу коју Светска организације за интелектуалну својину -WIPO и национални и регионални Заводи за интелектуалну својину широм света играју у стварању повољних услова за мала и средња предузећа да подстакну иновације и креативност, покрену економски опоравак и отварање нових радних места.

Придружите нам се у прослави домишљатости и креативности која стоји иза сваког малог и средњег предузећа, њихове храбрости за промене и доприноса којим побољшавају наш свакодневни живот. Подржите своја иновативна локална мала и средња предузећа.

Више о теми Светског дана интелектуалне својине можете видети на сајту Светске организације за интелектуалну својину – WIPO.

Општи преглед права интелектуалне својине

IMPALA POZIVA TIKTOK DA OSIGURA POŠTENO PLAĆANJE KORIŠTENJA MUZIKE

DIGITALNE PLATFORME ISTOVREMENO SE POZIVAJU DA IZBEGNU NEŽELJENE POSLEDICE VLASTITIH STREAMING REFORMI

Tokom proteklih nekoliko nedelja, IMPALA je konsultovala članove o važnosti i vrednosti za njihovo poslovanje platformi kao što je TikTok, kao i o uticaju nedavnih reformi koje su predložili Deezer, Spotify i Apple, sa fokusom na ispravljanje postojećeg „jaza u vrednosti“ anomalije i da spreči stvaranje novih.

U svom planu reforme striminga, IMPALA je već naglasila potrebu za platformama, koje su tada nazvane „ekonomija trenutka“, kao što je TikTok, da bi radile sa nezavisnom muzičkom zajednicom kako bi se postigli pošteni uslovi licenciranja. Istovremeno, potrebno je uzeti u obzir pravila EU o veštačkoj inteligenciji i uzeti u obzir kako nezavisni izdavači vide ulogu ovih platformi na današnjem tržištu.

Helen Smit, izvršna direktorka IMPALA-e je prokomentarisala: „TikTok i druge platforme 'momentne ekonomije' su ključni partneri. Oni igraju važnu ulogu u našem muzičkom ekosistemu, a okvir licenciranja je jasan, platformama je potrebna dozvola za korišćenje muzike, uključujući sve derivate originalnih snimaka, kao i adaptacije koje stvara veštačka inteligencija. Novi okvir za regulisanje upotrebe veštačke inteligencije u Evropi takođe pomaže da se postave smernice za ove i slične situacije.”

Predsednik IMPALA-ine grupe za striming i izvršni direktor Everlasting Records i Popstock Distribuciones Mark Kitcatt je nastavio: „Kao što je navedeno u našem planu za striming, postoji hitna potreba da se obezbedi pravičan prihod od ovih vitalnih usluga. Shodno tome, IMPALA podržava poziciju UMG-a na TikTok-u, koji nastoji da postigne odgovarajuću procenu muzike.

Takođe odbacujemo argument da korišćenje muzike na TikTok-u ima veliku promotivnu vrednost. Nezavisni sektor je usvojio sličan pristup tokom godina, od MTV-a do Apple-a i Jutjuba. Ovde postoji veliki vrednosni jaz koji treba da se reši, ali pored toga ovo je takođe dobra prilika da se istraže novi načini generisanja i podele prihoda od distribucije digitalne muzike.”

Dan Vejt, predsednik Digitalnog odbora IMPALA-e i izvršni direktor Better Noise Music-a dodao je: „TikTok je u ključnoj fazi obnavljanja svojih ugovora o licenci gde može da pokaže da pravično ceni muziku na svojoj platformi. To je upotreba muzike koju treba platiti kao i svaku drugu. Pitanje promocije ovde nije relevantno. Želimo da nezavisne diskografske kuće, nosioci prava i muzičari budu pravedno plaćeni za korišćenje svoje muzike i da imaju iste povoljne uslove kao najveće svetske izdavačke kuće kada obnavljaju svoje licence. Zajednički rad celokupne muzičke industrije je ključni preduslov za postizanje što boljih uslova za korišćenje muzike na svim platformama“.

Drugi prioritet IMPALA-inih predloga za reformu striminga je rešavanje manipulacije i razvodnjavanja prihoda, a IMPALA ponovo potvrđuje svoj cilj rešavanja ovih pitanja i podrške uslugama koje su inovativne u ovoj oblasti. Manipulacija strimovanjem je problem oko kojeg se industrija već ujedinila, sa kodeksom za celu industriju koji osuđuje praksu potpisanu 2019. godine, dok je IMPALA naknadno objavila smernice za rešavanje manipulacije strimovanjem kao nastavak te inicijative. Neke platforme za striming su se već udružile sa inicijativom Music Fights Fraud Alliance predvođene nezavisnim distributerima, a članovi IMPALA-e cene što su Spotifi i Deezer uzeli u obzir same preporuke iz našeg plana za striming kada su definisali kako da se pozabave ovim negativnostima u sopstvenoj novoj distribuciji prihoda od streaminga.

Istovremeno, članovi IMPALA-e iz 32 zemlje potvrdili su da zajedno rade na sprečavanju neželjenih negativnih posledica po nezavisni muzički sektor koje bi ove nedavne reforme raspodele prihoda, koje su sproveli Deezer, Spotifi i Apple, mogle da izazovu, ističući da prilagođavanja još uvek mogu da donesu. da bi se izbeglo oštećenje. IMPALA ponavlja spremnost sektora da sarađuje sa platformama kako bi se izbegla šteta, posebno mladim muzičarima na početku karijere i muzičarima u manjim žanrovima, kao i starijim kataloškim i specijalizovanim žanrovima, a posebno manjim teritorijama i teritorijama gde su jezici manje dominantni. prevladati.

IMPALA poziva da sve promene u načinu raspodele prihoda budu pravilno procenjene od strane platformi u smislu uticaja koji stvaraju na celo tržište. Platforme su takođe pozvane da se o tome konsultuju i razgovaraju sa svojim partnerima iz nezavisnog sektora pre nego što donesu odluku.

Dario Draštata, predsednik upravnog odbora IMPALA i predsednik udruženja RUNDA, prokomentarisao je: „IMPALA podržava reformu koja je rezultat saradnje i koja je održiva i promoviše različitost. Istovremeno, tražimo hitna rešenja za rešavanje problema manipulacije i razvodnjavanja prihoda. Takođe moramo da se uverimo da su predlozi reformi fer za sve i nadamo se da će Merlinov nedavni dogovor sa Deezerom doprineti ovom cilju. Verujemo, na primer, da postoje jednostavna rešenja za probleme sa pragovima prihoda od striminga i nastavićemo naše konstruktivne diskusije sa platformama u ovom pravcu. Pronalaženje odgovora na ova pitanja će osigurati da platforme mogu još više napredovati na svim tržištima i u svim žanrovima, uključujući i one trenutno nerazvijene teritorije.

Posao korišćenja kratkih muzičkih snimaka na društvenim medijima nastavlja eksponencijalno da raste, generišući ogromno povećanje prihoda za platforme kao što je TikTok. Način na koji TikTok trenutno shvata svoju odgovornost u ovom pogledu izaziva zabrinutost širom sveta. TikTok je zabranjen u Indiji od 2020. godine, a Evropska komisija je prošlog meseca otvorila formalni postupak protiv platforme prema Zakonu o digitalnim uslugama u nekoliko oblasti, uključujući nezakonit i štetan sadržaj. U SAD postoji predlog da se vlasnik platforme BiteDance natera da proda TikTok, a slični pozivi se očekuju i u Evropi.

Članovi IMPALA-e se bave razvojem muzičkih karijera i prepoznaju ulogu društvenih mreža u muzičkom ekosistemu. Muzika je ključni sadržaj usluga koje pružaju ove platforme i značajan deo njihove vrednosti. Kao takva, vrednost muzike se mora poštovati i svima je od koristi da rade zajedno na održavanju i unapređenju te vrednosti. IMPALA izražava svoju podršku stavu UMG-a u ovom pogledu i napominje da je ovo pitanje koje se odnosi na čitavu industriju.

IMPALA-in rad na reformi striminga i drugim pitanjima digitalnog poslovanja je glavni prioritet za organizaciju. Helen Smit je zaključila: „Rad IMPALA je od vitalnog značaja za evropsku muzičku ekonomiju. Zaposleni u nezavisnom muzičkom sektoru stvaraju preko 80% novih izdanja i radnih mesta u industriji. To je potvrdila i poslednja skupština IMPALA-e prošle godine, ističući da su među ključnim prioritetima udruženja otklanjanje problema 'vrednosnog jaza', kao i dalji razvoj digitalnog tržišta u oblastima sa do sada neiskorišćenim digitalnim potencijalom, kao što je npr. Centralna i Istočna Evropa“.

Svetski dan prodavnica ploča

Record Store Day u Čumiću – celodnevna zabava na otvorenom

Svetski dan prodavnica ploča (Record Store Day) održan je u subotu, 20. aprila u Čumićevom sokačetu u organizaciji izdavačke kuće Mascom i Paralel – Beogradskog festivala subkulture.Ovogodišnje izdanje proslave vinila obeležila je rekordna posećenost, velika berza ploča na kojoj su učestvovali kolekcionari iz cele Srbije, nastupi DJ-eva, a u MASCOMSTORE radnje stigla su ekskluzivna izdanja na vinilu koja upravo ovog dana specijalno izlaze u celom svetu.

Dan prodavnica ploča iz godine u godinu okuplja veliki broj ljubitelja ovog nosača zvuka, sve veći broj mladih, ali i mnogobrojne poznate ličnosti koje se okupljaju u Čumiću.

Proslavu vinila obeležili su i nastupi DJ-eva koji su puštali svoju omiljenu muziku. Svoje omiljene vinile vrteli su Miss Millie, Yelisaveta, Kes K Se, DJ Peppe, Mark Wee, Oblakoderke, Matchstick Dolly – Boba, Marjan Terzić – Captain Terza, Nikola (TV Bastilja) i Anđelka, Sara Janković (Elite Party), All Stars, Goran Zmix Kovačević, From the Heart, Jutro, DJ Munja…Beogradski DJ-evi publiku su vodili kroz izuzetnu selekciju muzike od deep house-a, afro bita i Bossa nova, preko funka, soula i klasika diska, pa sve do electo, tehno, punk-rok, ali i zvuka domaćih singlica, pa i narodnog melosa.

Mascom je za ovaj dan spremio i specijalne akcijske cene u MASCOMSTORE radnjama (Čumić, Galerija i Ušće) kao i na mascom.rs koje će važiti za sva, osim RSD 2024. izdanja i ona koja su već sniženih cena. Ovogodišnja Record Store Day izdanja, između ostalih, su Fleetwood Mac i (Rumours), Ramones (The 1975 Sire Demos (Demos)), Lost In Translation (Soundtrack), Talking Heads (Live On Tour), The Doors (Live at Konserthuset, Stockholm, 1968), The Notorious B.I.G. (Ready To Die: The Instrumentals), The Sisters of Mercy (Body and Soul/Walk Away), Morrissey & Siouxsie, (Interlude), Morcheeba (B-Sides & Beats), AIR (Kelly Watch the Stars) i mnoga druga.

https://recordstoreday.com

https://www.euronews.com/culture/2024/04/19/record-store-day-2024-what-releases-should-you-be-looking-out-for

https://variety.com/lists/record-store-day-most-wanted-olivia-rodrigo-noah-kahan-pearl-jam-ateez

https://www.usatoday.com/story/entertainment/music/2024/04/20/record-store-day-2024-vinyl-records/7339017700

IFPI Global Music Report: Globalni prihodi od snimljene muzike porasli su 10,2% u 2023. godini

IFPI Global Music Report: Globalni prihodi od snimljene muzike porasli su 10,2% u 2023.

~ Rad i ulaganja diskografskih kuća pokreću globalni rast u svim regionima ~

~ Plaćene pretplate na servise za strimovanje muzike premašuju 500 miliona širom sveta po prvi put u istoriji~

~ Diskografske kuće prihvataju obećanje veštačke inteligencije, ali insistiraju na etičkim praksama veštačke inteligencije ~

Pročitajte IFPI-jev Globalni muzički izveštaj 2023 – Stanje industrije.

Premium izdanje IFPI Globalnog muzičkog izveštaja 2024, takođe objavljeno danas, dostupno je ovde

21. mart 2024. – Globalni prihodi od snimljene muzike porasli su za 10,2% u 2023., uglavnom vođeni rastom pretplatnika plaćenog strimovanja, prema IFPI, organizaciji koja predstavlja industriju snimanja širom sveta. Podaci objavljeni danas u IFPI-jevom Globalnom muzičkom izveštaju pokazuju da su ukupni prihodi od trgovine dostigli 28,6 milijardi dolara u 2023. godini, devetoj uzastopnoj godini rasta.

Prihodi od striminga su činili većinu rasta prihoda i ukupnog udela na tržištu. Samo prihodi od striminga pretplate porasli su za 11,2% i činili su skoro polovinu (48,9%) globalnog tržišta. U 2023. broj plaćenih pretplata na usluge striminga muzike po prvi put je premašio 500 miliona i sada ima više od 667 miliona korisnika plaćenih pretplatničkih naloga, pri čemu se penetracija domaćinstava uveliko razlikuje od zemlje do zemlje.

Zabeležen je snažan rast i u drugim formatima sa dvocifrenim procentualnim povećanjem fizičkih prihoda (porast za 13,4%) i dobitkom u prihodima od prava na izvođenje (porast za 9,5%). Ovo je treća uzastopna godina u kojoj istovremeno rastu i digitalni i fizički prihodi.

Postojala je pozitivna priča o rastu širom sveta jer su rad i ulaganja diskografskih kompanija doprineli da svaki region doživi rast prihoda u 2023. Pet od sedam svetskih regiona zabeležilo je dvocifren procenat povećanja.

Komentarišući objavljivanje Globalnog muzičkog izveštaja, IFPI-jev glavni finansijski direktor i privremeni zajednički šef IFPI-ja, Džon Nolan, rekao je: „Brojke u ovogodišnjem izveštaju odražavaju zaista globalnu i raznoliku industriju, sa rastom prihoda na svakom tržištu, u svakom regionu i gotovo u svakom snimljenom muzičkom formatu. Treću godinu za redom, i fizički i digitalni formati su rasli sa snažnim porastom korisnika plaćenih pretplatnika za strimovanje – kao i povećanjem cena – što je značajno doprinelo rastu ukupnog prihoda.

„Ovaj rast je rezultat kontinuiranog ulaganja izdavačkih kuća u umetnike i njihove karijere – više od 7,1 milijarde američkih dolara godišnje samo za A&R i marketing* – i uticaja koji ima na muzičke ekosisteme širom sveta. Obožavaoci sve više cene muziku, sa izborom bez presedana i pristupom novim izdanjima, sa IFPI globalnim listama za 2023. uključujući raznovrstan niz novih žanrova i umetnika. Ovo je svedočanstvo talenta ovih umetnika, strasti njihovih fanova i rada izdavačkih kuća kako u borbi protiv umetnika tako iu obezbeđivanju najboljih mogućih osnova za njihov globalni uspeh.

„Muzika je iznova i iznova pokazala da može da evoluira i inovira, ali izveštaj pokazuje da je partnerstvo između umetnika i izdavačke kuće u središtu rasta muzičkih tržišta širom sveta sa pozitivnim uticajem koje ona imaju na njihove lokalne ekonomije. ”

Dodajući ovome, glavni pravni službenik IFPI-ja i privremeni zajednički šef IFPI-ja, Lauri Rechardt, rekao je: „Trajni rast tržišta snimljene muzike je ohrabrujući, ali je takođe ispravno da priznamo izazove sa kojima se industrija suočava, uključujući prevaru u strimingu, digitalno piraterija u svim njenim oblicima i, naravno, pretnja od zloupotrebe generativne veštačke inteligencije ako se ona ne razvija odgovorno i uz poštovanje prava umetnika i etiketa.

„Ljubitelji muzike veoma cene autentičnost i naša industrija ima dobre rezultate u licenciranju muzike i podršci razvoju novih usluga koje stvaraju ova iskustva za obožavaoce. Uz to, i dalje su nam potrebni efikasni alati i podrška vlasti da se uhvatimo u koštac sa neovlašćenim korišćenjem i da obezbedimo da muzički ekosistem ostane dugoročno održiv.”

Rast u svetskim regionima:

SAD i Kanada +7,4%

Predstavljajući najveći udeo globalnih prihoda od snimljene muzike (40,9%), došlo je do povećanja od 7,4% u 2023. u SAD i Kanadi. Prihodi su rasli bržom stopom nego 2022. godine (+5,1%). Prihodi od SAD, najvećeg svetskog tržišta snimljene muzike, porasli su za 7,2%. U Kanadi, još jednom tržištu od 10 najboljih, prihodi su skočili za 12,2%.

Evropa +8,9%

Predstavljajući više od četvrtine globalnih prihoda (28,1%) nakon rasta prihoda od 8,9%, Evropa je ostala drugi najveći region u svetu po ostvarenim prihodima od muzike u 2023. Tri najveća tržišta u regionu su zabeležila zdrav rast: Velika Britanija (+8,1 %), Nemačkoj (+7,0%) i Francuskoj (+4,4%).

Azija +14,9%

Treći najveći region na globalnom nivou, prihodi u Aziji porasli su za 14,9% u 2023. godini, podstaknuti snažnim povećanjem fizičkih i digitalnih prihoda, i nastavkom višegodišnje uzlazne putanje. Dva najveća azijska tržišta zabilježila su zdrav rast: prihodi iz Japana, drugog najvećeg tržišta na svijetu, porasli su za 7,6%, a u Kini (petom najvećem tržištu) zabilježen je nagli rast od 25,9%, što je najbrža stopa rasta u bilo kojoj od 10 najboljih tržište.

Latinska Amerika +19,4%

U četrnaestoj uzastopnoj godini rasta prihoda, zabeleženi prihodi od muzike u Latinskoj Americi su naglo porasli u 2023. za 19,4%, što je još jednom prevazišlo globalnu stopu rasta. Dvocifren procenat porasta prihoda zabeležen je u Brazilu (+13,4%) i Meksiku (+18,2%), najvećim tržištima u regionu. Streaming je bio ključni pokretač i činio je 86,3% prihoda u regionu.

Australazija +10,8%

Australazija je zabeležila dvocifreni procentualni rast od 10,8% u 2023. godini, što je povećanje u odnosu na rast od 8,3% u 2022. i podstaknuto povećanjem prihoda od striminga pretplate (+13,5%). Rast prihoda ubrzan je u Australiji, globalnom tržištu od 10 najboljih, za 11,3%. Na Novom Zelandu prihodi su porasli za 8,4%.

Bliski istok i severna Afrika +14,4%

Prihodi od striminga ponovo su dominirali na Bliskom istoku i u Severnoj Africi (MENA) sa 98,4% udela na tržištu u tom regionu. Ukupni prihodi MENA porasli su za 14,4% u 2023. godini, premašivši stopu globalnog rasta.

Podsaharska Afrika +24,7%

Podsaharska Afrika je ponovo imala najbrži rast od svih regiona i jedina je premašila rast od 20%: prihodi su porasli za 24,7%, podstaknuti porastom prihoda od plaćenog striminga (+24,5%). Južna Afrika je ostala najveće tržište u regionu, doprinoseći 77,0% regionalnih prihoda nakon rasta od 19,9%.

Napomene urednicima:

*zasnovano na podacima IFPI „Ulaganje u muziku“ za 2022.

Vrednosti u lokalnoj valuti su iskazane po kursevima iz 2023. koji su nezavisni izvori. IFPI preračunava sve istorijske vrednosti lokalne valute na godišnjem nivou. Tržišne vrednosti stoga mogu varirati retrospektivno kao rezultat kretanja strane valute.

IFPI Global Music Report 2024: Premium Edition je definitivan izvor podataka za globalnu muzičku industriju. Uključuje najpotpuniju i najpouzdaniju sliku globalnih prihoda od snimljene muzike dobijene direktno od članova naših diskografskih kuća širom sveta i verifikovane korišćenjem naše globalne mreže članova nacionalnih grupa na nivou zemlje. Detaljni podaci o potrošnji se dobijaju od partnera provajdera grafikona kako bi se omogućilo IFPI da pruži najtačniji i najprecizniji prikaz globalnog tržišta snimljene muzike.

Pored najtačnijeg i najsnažnijeg prikupljanja podataka i dostupnog merenja tržišta, Premium izdanje takođe uključuje dubinsku analizu globalnog tržišta snimljene muzike od IFPI-jevog tima za globalne podatke i analizu.

Izveštaj je nezamenljiv alat za one koji učestvuju ili žele da bolje razumeju svetsku muzičku industriju.

Obaveštenje o održanoj konferenciji-IFPI MLC Balkans Regional Meeting Belgrade

Dana 20.03.2024. godine u hotelu Hyatt Regency u Beogradu, održana je regionalna IFPI konferencija, čiji domaćin je bila Organizacija proizvođača fonograma-OFPS.

Konferenciji su prisustvovali predstavnici IFPI Charlie Cooksey i Jean-Elie Ilunga, kao i predstavnici srodnih organizacija iz regiona i to: Zapraf, FONOGRAM, UPFR, Prophon, Zavod IPF, kao i predstavnici najvećih svetskih i domaćih diskografa.

Konferenciji su prisustvovali predstavnici Zavoda za intelektualnu svojinu RS.

DIREKTIVA EVROPSKE UNIJE O VEŠTAČKOJ INTELIGENCIJI

Zajednička izjava evropskih stvaralaca i nosilaca prava

Brisel, 01. 02. 2024. godine

Predstavljamo široku koaliciju od više od 200 organizacija evropskog kreativnog i kulturnog sektora, okupljajući autore iz različitih sektora uključujući muzički, vizuelni, audiovizuelni i književni; izdavači knjiga i novina, časopisa i specijalizovanih publikacija, muzički, naučni i tehnički izdavači; proizvođači snimljenih muzičkih, filmskih i audiovizuelnih sadržaja; izdavači filmova i audiovizuelnih sadržaja na Internetu i van njega, distributeri i fotografske agencije.

Pozivamo države članice Evropske unije da pokažu svetsko liderstvo i odobre Direktivu o veštačkoj inteligenciji na sastanku Komiteta stalnih predstavnika vlada država članica Evropske unije (COREPER) 2. februara 2024. godine.

Direktiva o veštačkoj inteligenciji je ključni zakon koji će regulisati ulogu veštačke inteligencije u Evropi i pomoći u postavljanju globalnog standarda za način na koji očekujemo da sistemi veštačke inteligencije rade. Evropa ima jedinstvenu priliku da demonstrira globalno liderstvo u postavljanju AI okvira u korist građana EU, kreatora, nosilaca prava, industrije i šire ekonomije.

Nakon nedavne brze popularizacije generativnih AI alata, tekst dogovoren kao deo trijaloga predlaže obaveze „lakog dodira“ za „modele veštačke inteligencije opšte namene“.

Ove obaveze predstavljaju minimalnu osnovu za nadogradnju napora da se evropskim stvaraocima i nosiocima prava omogući da poštuju svoja prava i da zatraže ovlašćenje za korišćenje njihovog sadržaja.

Ovo bi podstaklo okruženje u kojem se poštuju prava i trgovinske slobode, uz podsticanje licenciranja kreativnog sadržaja AI modela – pokretanje partnerstava i mogućnosti za inovacije.

Uvođenje takvih obaveza u odnosu na generativnu veštačku inteligenciju nije samo ispravna stvar, već bi navela Evropsku uniju da pomogne u uspostavljanju globalnog standarda u regulisanju veštačke inteligencije. To bi takođe bio suštinski pokretač za stvaranje vrednosti u AI i platforma za budući razvoj i inovacije u EU.

Globalna studija IFPI-ja otkriva da slušamo više muzike na više načina nego ikad.

~ IFPI-jev izveštaj Engaging with Music 2023: najveća muzička studija te vrste~

~ Vreme provedeno u slušanju muzike se povećava na 20,7 sati nedeljno~

~ Obožavaoci koriste u proseku sedam različitih metoda da se bave muzikom~

11. decembar 2023. – IFPI, koji predstavlja diskografsku industriju širom sveta, danas je objavio Engaging with Music 2023, svoj globalni izveštaj koji ispituje kako se ljudi širom sveta bave muzikom i šta osećaju prema njoj.

Najznačajniji nalazi izveštaja za 2023. uključuju:

    Slušamo više muzike nego ikad.

        20,7 sati – Vreme koje ljudi u proseku provedu slušajući muziku svake nedelje (u odnosu na 20,1 sat u 2022. godini). To je ekvivalent slušanju dodatnih trinaest trominutnih pesama nedeljno u 2023.

    Bavimo se muzikom na više načina.

        79% ljudi misli da postoji više načina za slušanje muzike nego ikada ranije (sa 76% u 2022.). Ljudi u proseku koriste više od sedam različitih načina da slušaju muziku.

    Među ljubiteljima muzike postoji velika svest o veštačkoj inteligenciji, ali skoro svi misle da se ljudska kreativnost mora poštovati.

        79% se slaže da je ljudska kreativnost neophodna za stvaranje muzike.

        74% ljudi sa svešću o muzičkim mo.gućnostima veštačke inteligencije slaže se da veštačka inteligencija ne treba da se koristi za kloniranje ili lažno predstavljanje muzičkih umetnika bez ovlašćenja.

    Tržište audio strimovanja nastavlja da raste, predvođeno zvukom na pretplatu

        73% ljudi kaže da sluša muziku preko licenciranih servisa za striming zvuka (pretplata i podržani oglasima).

        +7% – Povećano je vreme provedeno u slušanju muzike na pretplaćenim audio striming servisima.

    Pop je i dalje najpopularniji žanr na svetu, a ljudi identifikuju preko 700 žanrova koje obično slušaju. Lokalni žanrovi su sve traženiji.

        57% ljudi kaže da im je važno da mogu da pristupe muzici koja dolazi sa bilo kog mesta u svetu – 65% među 16-24. U proseku, obožavaoci širom sveta su slušali više od osam različitih žanrova muzike.

    Muzika je veoma važna za naše mentalno zdravlje i dobrobit.

        71% kaže da je muzika važna za njihovo mentalno zdravlje.

        78% kaže da im muzika pomaže da se opuste i nose sa stresom.

    Nelicencirana muzika je i dalje značajan problem.

        29% koristi nelicencirane ili ilegalne načine za slušanje ili nabavku muzike.

Frensis Mur, izvršna direktorka IFPI, rekla je: „Muzika je neverovatno važna za živote ljudi. Angažovanje sa muzikom pokazuje kako obožavaoci koriste priliku da slušaju više muzike na više načina nego što su to činili ikada ranije.“

„Međutim, upotreba nelicencirane muzike ostaje značajan problem za muzičku zajednicu, posebno kako tehnologije nastavljaju da se razvijaju. Moramo da nastavimo da činimo sve što je u našoj moći da podržimo i zaštitimo vrednost muzike.”

Kao što je nedavno objavljeno, po prvi put, ove godine izveštaj uključuje odeljak posvećen veštačkoj inteligenciji (AI) jer brz napredak generativne AI tehnologije nastavlja da predstavlja i mogućnosti i izazove za muzičku zajednicu i umetnike. Ono što je jasno jeste da obožavaoci duboko cene autentičnost – skoro osam od deset ljubitelja muzike (79%) smatra da je ljudska kreativnost i dalje neophodna za stvaranje muzike.

Za fanove koji su svesni sposobnosti generativne veštačke inteligencije da uzimaju i kopiraju repertoar postojećih umetnika, autorizacija za korišćenje muzike bilo kog izvođača se smatra apsolutno nepodložnom pregovorima: 76% smatra da AI ne bi trebalo da koristi ili unosi muziku ili vokal umetnika bez dozvole. Dalje, 74% se slaže da veštačka inteligencija ne treba da se koristi za kloniranje ili lažno predstavljanje umetnika bez ovlašćenja. Velika većina obožavalaca takođe podržava potrebu za transparentnošću, jer se 73% slaže da sistem veštačke inteligencije treba jasno da navede svaku muziku koju je koristio.