Bojan Slačala: Artan Lili nikada neće biti kompromisni bend i nikome nećemo ugađati

Beogradski bend Artan Lili je nesumnjivo najčešće pominjani sastav u regionu u prethodnih par godina kada se pričalo o novim snagama na domaćoj i regionalnoj muzičkoj sceni. Kao potvrda tome, nedavno su postali i prvi laureatI nagrade Zadužbine “Milana Mladenovića”.

Bojan Slačala, Foto: Dragan Kujundžić

O ovom značajnom priznanju, iskušenjima i problemima s kojima se suočava mladi bend u trenutku kada je mejnstrim nešto potpuno drugačije, govorio je u intervjuu za Tanjug, frontmen grupe, basisata i vokal – Bojan Slačala.

Kao prednovogodišnji poklon publici bend je odlučio da pet dana izbacuje po jedan singl-spot za pesme “Maca”, “Foliram”, “Priča”, “Oud” i “Padana” sa njihovog trećeg albuma.- Odlučili smo da nagradimo publiku s, mogu reći, sumanutom idejom da snimimo pet spotova za svih pet singlova. To je bio ozbiljan poduhvat pogotovu što smo se obezbeđivali iz sopstvenih režija. Mislili smo da je to najbolji način da se uđe u dve najveće izdavačke kuće, da dođemo, što bi se reklo, punih ruku u Croatia Records (ex Jugoton) i PGP RTS – objašnjava Slačala.

Artan Lili završene pesme objavljuju sukcesivno, preko Bandcamp platforme u formi singlova.

Ovakav metod – singl po singl u savremenom izdavaštvu smatraju svojom inovacijom, a na taj način osavremenjuju zastareli vid izdavanja albuma.

Postoji mnogo mesta na internetu gde se može okačiti muzika, a da to nije samo fizički oblik na koji su se navikle stare generacije, već preko različitih platformi. Čovek mora da drži korak s vremenom, da svoj savremeni pristup približi mladima i napravi dostupnom svoju muziku na sajtovima njima bliskim – kaže Bojan.

Njihovi singlovi osvajali su do sada prva mesta svih relevantnih radijskih i TV top lista u zemlji i regionu, a najzanimljiviji je plasman pesme “Ako stanemo tu”, koja je odmah kao novitet bila na prvom mestu liste Diskomera, što je pre njih, u 40 godina postojanja liste, pošlo za rukom samo Bijelom Dugmetu, Ekatarini Velikoj i grupi Kal.

Na pitanje kako su od benda koji je svirao u zgradi nekadašnjeg BIGZ-a postali najtraženiji mladi bend u regionu, Slačala smatra da je najvažnije da muziku oseti publika.

Mi i dalje imamo probe u BIGZu. Nista se nije promenilo. Pokušavamo da se približimo ljudima s kojima živimo. Naši tekstovi predstavljaju šta se dešava ovde i sada – bilo da se radi o ljubavnim, socijalnim ili društvenim temama. Ovde je svakodnevnica takva, da inspiracije uvek ima, na razne teme – one koje nas interesuju, one koje inspirišu, zabavljaju… Mislim da publika to i oseća, razume da govorimo o relanosti – ističe basista.

Mnoge njihove pesme društveno su angažovane, a kako i sam muzičar priznaje, često nije lako govoriti otvoreno.

Mi nemamo prevelika očekivanja da će naše pesme koje se tiču neke društveno-političke kritike nešto promeniti… Ali, one moraju da postoje, taj glas mora da se čuje. Svi znamo da ni Hendriks, Džeger, Lenon, ni Dilan nisu uspeli da zaustave rat u Vijetnamu, pa šta onda od nas da očekujete. Međutim, te pesme treba da postoje kao faktor opomene – ali da će one konkretno nešto da promene u ovom društvu – neće – siguran je on.

Žiri nagrade Zadužbine Milan Mladenović – Zoran Kostić Cane, Vasil Hadžimanov i Aleksandar Žikić dodeljujući im prizanje istakao je da je “Bojan jedan od najtalentovanijih autora novije generacije”.Takođe, bend se izdvojio i po “stavljanju integriteta umetničkog dela iznad svakog oportunizma”.

Budućnost takvog benda, smatra Slačala, zavisi od muzičke ličnosti – “koliko je spremna na stalno prepiranje sa javnošću, estamblišmentom, okolnostima i neuslovima.”

Sve je to jako teško, ali izdržati se mora. Ono što nikada nećemo pristati je da budemo kompromisni bend i da nekom ugađamo – izričit je frontmen.

Pesma “Depra” bila je izabrana kao najbolja od strane Fondacije, a kako objašnjava, njeni stihovi “neproduktivna depresivna lenjost i ti” kritika su društva, ali kroz pojedinca.

Depresija je nešto što se manifestuje kod pojedinca, a reflektuje se na globalnom nivou. Mislim da od toga boluje čitavo naše društvo. Meni je žao što je tako jer ta depresija dovodi do najgore apatije. Mislim da je zato pesma poput ove jako važna jer će možda kod nekog proizvesti bitan “klik” i nešto promeniti kod uspavanog društva – smatra Slačala. Nakon dočeka Nove godine u Novom Sadu, Artan Lili je nastupao 2. i 3. januara u Elektropioniru u Beogradu, a kako najvaljuju u 2020. godini fanove očekuju reizdanja prva dva albuma “Artan Lili” i “New Deal”, kao i promocija trećeg kroz regionalne nastupe i koncerte.

Izvor: telegraf.rs

Najbolji step igrač na planeti nastupiće na srpskoj pozornici

Džejson Samjuels Smit sa svojom “Čudesnom dinamikom” nastupiće u Beogradskom dramskom pozorištu i Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu u okviru 17. Beogradskog festivala igre.

Brodvejska zvezda zaigraće u Beogradu 4. aprila, a već narednog dana svoj čuveni ples izvešće pred novosadskom publikom.

Džejson je deo kolektiva koji okuplja najbolje step igrače i muzičare na planeti koji preko deset godina osvaja svetske pozornice, a u Njujorku su deo najskupljih produkcija čuvenih mjuzikala.

Potiče iz porodice igrača, pa je od malena zaljubljen u muziku i igru. Iako je imao želju da svira neki instrument otkrivanje stepovanja je za njega bila životna prekretnica.

Nakon učešća u mjuziklu “Bring in da Noise, Bring in da Funk” na Brodveju rešio je da se potpuno posveti karijeri step igrača.

Poslušajte himnu za ljude koji će živeti na Marsu (VIDEO)

Bivši analitičar za softver Oskar Kasteljino iz Indije, koji je zvezda u usponu u svetu opere, napisao je novu “nacionalnu himnu” za Mars.

Kako piše BBC, ovu čast dalo mu je “Udruženje Mars“ iz Velike Britanije kako bi promovisao ideju da će, ukoliko ljudi ikada budu živeli tamo, morati da imaju muzički identitet.

“Kada je ljudi budu slušali i pevali, želim da sanjaju o budućnosti koju imamo. O našoj deci, njihovoj deci koja žive širom Sunčevog sistema i to je veliki korak koji naša generacija može da napravi i za koji imamo mogućnost”, rekao je Kasteljino.

Kasteljino govori kako je odrastao u planinama u blizini Himalaja u Indiji, odakle su jasno mogli da vide zvezde. To ga je uvek inspirisalo.

“Uvek sam se pitao šta je gore u univerzumu? Ima li drugih ljudi? Drugih civilizacija? Kada dođemo na Mars biće to veliko postignuće. Očekujem da će biti intergalaktički performans gde će ljudi na Zemlji i ljudi na Marsu pevati Marsovsku himnu jer je to pesma o vrstama koje prave veliki korak napred. Nadam se da će ova himna inspirisati ljude da sanjaju, da gledaju na Mars i dalje”, rekao je Kasteljino.

Izvor: b92.net

Prijava na takmičenje za frankofonu pesmu do 31.januara

Do 31. januara traje prijavljivanje na takmičenje za frankofonu pesmu koje partnerski organizuju Francuski institut u Srbiji i Studentski kulturni centar u Nišu, uz podršku Međunarodne organizacije Frankofonije, Ambasade Republike Tunis, Ambasade Kanade u Srbiji, Makedoniji i Crnoj Gori, Ambasade Libana u Srbiji i TV5 Monde.

 Od samog početka održavanja ove manifestacije, 2004. godine, učestvovalo je više od 1.000 mladih koji uče francuski jezik. Svake godine se na takmičenje prijavi stotine pevača-amatera u kategorijama Junior (od 13 do 17 godina) i Senior (od 18 do 28 godina).

Takmičenje je, prema propozicijama, otvoreno isključivo za pevače amatere pod uslovom da su učili ili uče francuski jezik i da nemaju državljanstvo jedne od frankofonih zemalja.

Takmičenje se odvija u dve etape. Regionalne selekcije će biti održane 7. marta u Beogradu, Kladovu, Nišu i u Novom Sadu, a finale će, po tradiciji, biti organizovano u Nišu, u nedelju 29. marta. Svaki grad šalje četiri odabrana kandidata u finale (2 iz kategorije Senior i 2 iz kategorije Junior).

Pesma koju će učesnik izabrati i izvesti mora biti na francuskom jeziku, a veća pažnja će, navode organizatori, biti posvećena pesmama koje su frankofone poreklom, u odnosu na aktuelne engleske pesme koje se prevode na francuski jezik. Kandidat nastupa sa istom pesmom tokom polufinalne selekcije, kao i tokom finala.

Prva nagrada za senior ove godine je boravak za dve osobe u Tunisu i ulaznica za muzički festival. Ova nagrada je poklon Ambasade Republike Tunis u Srbiji.

Prva nagrada za junior je u znaku iznenađenja, a reč je o učešću na velikom frankofonom dogadjaju u 2020. godini.

Izvor: jugpress.com

“Baika” Nemanje Radulovića najbolji klasični album prošle godine

Virtuozni violinista Nemanja Radulović dobio je veliko priznanje poslednjeg dana 2019. godine – njegov album “Baika” je po izboru kritičara magazina “Gramofon” izabran za najbolji klasični album u prošloj godini! “Nemanja je suvo zlato”, “Radulović je sjajan pripovedač na albumu sa primamljivim pričama”, “Ovo je izuzetan album po svim standardima”, “Nemanja je harizmatičan umetnik, u kožnim čizmama do kolena, ali na koncertima je pravi pesnik”, samo su neki od hvalospeva kritičara za album “Baika”, koji još jednom istražuje muziku istočne Evrope.

Nemanja Radulović, Foto: Facebook/Nemanja Radulović

Seme za ovaj album posađeno je na prvoj turneji koju je Nemanja imao sa Sašom Gecelom i Borusijan Istanbul filharmonijskim orkestrom, kada je obuzet solo violinskim delom “Šeherezada” tražio od svog prijatelja, srpskog kompozitora Aleksandra Sedlara da mu razvije taj deo u komad za solo violinu i njegov ansambl “Dabl sens”. Rezultat je bio prava violinska bravura.

Nemanja je na kraju 2019. podelio i trejler svog prvog koncertnog filma Unique, snimljenog letos u Karnaku u režiji Sebastijana Lefevra, a koji će 23. januara biti prikazivan u više od 300 bioskopa u Francuskoj. U snimanju su mu pomogli i “Dabl sens”, “Devils trils”, Lori Favr-Kan, Tamara Aleksić, Ksenija i Tijana Milošević.

Pozivam vas da nam se pridružite u ovom jedinstvenom iskustvu, gde ćete biti jedina publika – poručio je Nemanja Radulović, koji će 24. januara održati koncert sa filharmonijom u Moskvi, 13. februara u Hamburgu, a 21. maja u Londonu.

Izvor: novosti.rs

Hailее Stеinfеld počela godinu singlom

Vokalna solistkinja nedavno je objavila na svom Instagram nalogu da će novu godinu početi singlom, to se i obistinilo, 1. januara “izbacila” je pesmu pod nazivom “Wrоng Dirеctiоn”. Poslednji singl “Afterlife” objavila je u septembru.

Izvor: belgradetopchart.com

Tradicionalni prvojanuarski užitak: Male tajne grandioznog koncerta koji svi obožavamo

Najpoznatija manifestacija na svetu prenosi se putem malih ekrana u više od 90 zemalja sveta, saopštila je Kancelarija Grada Beča u Beogradu.

Bečka filharmonija, Foto: Tanjug

Početak Novogodišnjeg koncerta u Beču počeo je danas, 1. januara 2020. godine, u 11:15h, na radost velikog broja obožavalaca širom sveta.

E, baš zbog njih i za njih rešili smo da odamo pojedine male tajne ovog tradicionalnog prvojanuarskog užitka.

1. Ovaj tradicionalni koncert Bečke filharmonije izvodi se u Zlatnoj sali Muzikferajna – bečkog muzičkog udruženja, u prvom okrugu austrijske prestonice. Zlatna koncertna sala ukrašena je velelepnim cvetnim aranžmanima koji su još od 1980. godine tradicionalni poklon grada Sanrema.

Bečka filharmonija, Foto: Tanjug

2. Koncert je posvećen porodici Štraus – većinski, ali ne i isključivo. U programu ovog novogodišnjeg spektakla mogu se naći i dela drugih kompozitora, ali pod jednim uslovom – da su brza i optimistična! Ipak je Nova godina, zar ne?

3. Obično se izvodi oko dvanaest dela, sa pauzom oko polovine programa, pa ukupno trajanje koncerta iznosi oko dva i po sata.

4. Uz pojedine kompozicije u televizijskom prenosu prikazuju se tematski odabrane slike, kao i snimci iz dvorca Šenbrun u kome igraju parovi iz baleta Bečke državne i Bečke narodne opere.

5. Zvanični program bečkog koncerta sad već tradicionalno prati dodatak od tri bisa – prvi je brza polka po izboru dirigenta, drugi je čuveni valcer Štrausa Sina „Na lepom plavom Dunavu“. Koncert završavaju filharmoničari svirajući „Radecki marš“, u toku kog se dirigent okreće i „diriguje“ publici. Samo jednom prilikom – 2005. godine, pokojni maestro Lorin Mazel, u znak poštovanja prema žrtvama cunamija u Indijskom okeanu, završio je koncert bez izvođenja „Radeckog marša“.

6. Malo je poznato da se program svake godine izvede tri puta – 30. decembra kao predizvođenje, rezervisano za pripadnike austrijske vojske, dan kasnije kao Koncert novogodišnje večeri i, kao Novogodišnji koncert, nama svima dobro znan, 1. januara.

7. Karte se, za sva tri koncerta, prodaju preko internet stranice Bečke filharmonije – početkom svake godine. Možete da podnesete zahteve, prijave za karte, po jednu za svaki koncert – a onda vam ostaje da se nadate da ćete biti izvučeni kao srećni dobitnik mogućnosti da kupite kartu, što će vam javiti u martu. Karte, za divno čudo, nisu toliko skupe – za novogodišnji koncert kreću se od 35 do 1090 €. Sitnica.

Bečka filharmonija, Foto: Tanjug

8. Koncert je prvi put izveden 31. decembra 1939. godine pod dirigentskom palicom Klemensa Krausa, a od 1942. izvodi se oko podneva prvog dana nove godine. Televizijski prenos prvi put je realizovan 1959. godine, u saradnji austrijske televizije ORF i nemačke CDF, odakle se prenosi posredstvom Evrovizije, distributivne mreže Evropske radiodifuzne unije. Odmah posle koncerta prenosi se i tradicionalno takmičenje u skijaškim skokovima iz Garmiš-Partenkirhena u Nemačkoj.

Musikverein Goldener Saal, Foto: wikimedia.org

9. Prvi koncert dirigovao je Klemens Kraus, a najduže je novogodišnjim programom upravljao Vili Boskovski (1955-1979). Posle sedam uzastopnih nastupa Lorina Mazela (1980-1986) započeta je praksa menjanja dirigenata svake godine, te je prva „rotirajuća zvezda“ bio Herbert fon Karajan.

https://www.youtube.com/watch?v=hASfv0mLgiw

Izvor: telegraf.rs

Novi album Aleksandre Kovač početkom 2020. godine

Aleksandra Kovač, jedna od najuspešnijih srpskih kompozitorki i kantautorki, 10. januara 2020. godine vraća se na scenu autorske popularne muzike sa novim albumom „Mlečni put“.

Aleksandra Kovač, Foto: Maja Dedagić

Prvi singl sa albuma, pesma „Mlečni put“ je najava baladnog albuma, koji okuplja pesme različitih stilova među kojima su i neke koje je ova muzičarka komponovala za druge izvođače tokom poslednjih 20 godina, ali ovog puta u potpuno novim aranžmanima i orkestracijama i Aleksandrinom izvođenju.

Sve pesme prati potpuno novi art koncept, audio i video prezentacije koja nije uobičajena u našem regionu. Album je vrsta muzičke biografije, u kom Aleksandra muzikom dočarava neke od najtežih, ali i najsrećnijih trenutaka svog života.

„Ovaj album predstavlja krunu moje kompozitorke karijere u popularnoj muzici i u njega sam utkala sve teške i potresne trenutke koje sam proživljavala protekiih godina“, istakla je Aleksandra Kovač povodom izlaska ovog albuma koji je, kako kaže, najava za pisanu biografiju koja se očekuje do kraja 2020. godine.

Izvor: danas.rs

Otvoren konkurs za „Bunt rok festival“ 2020.

Otvoren je javni konkurs za šesti „Bunt rok festival“ – takmičenje novih, neafirmisanih bendova i autora, koje organizuju Radio-televizija Srbije i emisija „Bunt“. Do 12. februara 2020. svi zainteresovani mogu poslati pesmu u trajanju do pet minuta, tekst pesme, biografiju i fotografiju benda na imejl adresu: buntrokfestival@gmail.com ili na poštansku adresu Radio Televizije Srbije (RTS, ul. Takovska 10, 11000 Beograd, sa naznakom: „Bunt rok festival 2020“). 

Lagana Serenada, Foto: RTS

Sve informacije o Pravilniku i Uslovima konkursa, objavljene su na sajtu RTS-a.

„Bunt rok festival“ je jedini televizijski festival takmičarskog karaktera, čiji je cilj afirmacija domaće pop i rok muzike, kao i formiranje nove srpske pop i rok scene. Tokom dosadašnjih pet godina ovog svojevrsnog nacionalnog projekta, kroz proces je prošlo 800 autora i bendova iz cele Srbije a njih 120 je dobilo priliku da nastupi na sceni i predstavi se najširem auditorijumu.

Kao i prethodnih godina, nagradni fond takmičenja „Bunt rok festivala“ RTS- a i ovoga puta čine brojne i izuzetno vredne nagrade, od novčanih, preko robnih, do muzičkih….

Pobednici će, po tradiciji, nakon multimedijske afirmacije na programima i platformama medijskog sistema RTS-a , osim titule pobednika šestog izdanja festivala, dobiti i priliku da nastupe na najprestižnijim i najvećim muzičkim festivalima u Srbiji i regionu.

Prethodno, spektakularno finale „Bunt rok festivala“, zaokružilo je petogodišnji ciklus i otvorilo novo poglavlje ovog nesvakidašnjeg nacionalnog projekta RTS- a , nedvosmisleno i dokazano posvećenog konkretnoj, multidisciplinarnoj podršci i značajnoj medijskoj afirmaciji demo bendova i autora. 

Autorka Festivala Branka Glavonjić, Foto: RTS

„Pozivamo sve mlade i nove rok bendove i autore da se prijave. Pripremite svoje biografije, fotografije i pesmu u trajanju do pet minuta i pošaljite nam imejlom ili na poštansku adresu RTS- a. ‘Bunt rok estival’ je sve značajniji kao svojevrsna platforma za razvoj muzičke scene i veću prisutnost novih generacija, koje poseduju autorski potencijal a nemaju medijski prostor gde da predstave to što rade“, rekla je Branka Glavonjić, autorka „Bunt rok festivala“ i emisije Bunt.

„Naročito je danas izuzetno važno biti drugačiji i naša misija je da i dalje podržavamo rad autora koji su autentični i različiti u odnosu na ono što nam muzička scena u Srbiji trenutno nudi“, dodala je Branka.

Izvor: rts.rs