Crna Gora ne ide na Eurosong 2020.

Generalni direktor RTCG Božidar Šundić donio je odluku da Crna Gora ne učestvuje naredne godine na Eurosongu u Roterdamu.

Kako je saopštio menadžment RTCG, naša medijska kuća mora odgovorno da se ponaša i namenski troši sredstva građana koja dobija iz budžeta.

“Eurosong svake godine ovu medijsku kuću košta oko 130.000 evra. Naši muzički predstavnici većinom su postizali skromne rezultate. Do finala se teško dolazilo. Zato smo ove godine odlučili da navedeni novac uložimo u obnavljanje voznog parka RTCG.

Plan je da kupimo pet novih automobila i time značajno poboljšamo bezbednost naših ekipa koje svakodnevno prelaze i preko 1.000 kilometara”, naglasili su iz menadžmenta Javnog servisa.

Izvor: www. antenam.net

Lu Jakelić prvi album talentovane kantautorke koja osvaja region

Iako je prvi službeni singl objavila pre svega godinu dana, talentovana kantautorka Lu Jakelić svojom je snažnom pojavom, zrelim tekstovima i sanjivim vokalom privukla velik broj obožavalaca koji su se na prvo preslušavanje zaljubili u njenu muziku.

Prepoznata kao jedna od najperspektivnijih domaćih kantautorki, Lu je vrlo brzo našla svoje mesto na domaćoj muzičkoj sceni koja je njenom pojavom dobila umetnicu svetskih razmera. Album prvenac koji su njeni poštovaoci dugo očekivali ugledao je svetlost dana, a autorka muzike i teksta svih 12 pesama upravo je Lu.

Priča novog studijskog albuma nije ispisana pod blještavim svetlima i uz medijsku pompu, već “onako kako su se albumi nekad snimali”. Bend je desetak dana boravio u rodnom selu u drvenoj kolibi u Batinskoj gde su osluškivali šumu, mrak i zrikavce, a priču su zaokružili u malom zagrebačkom studiju Rejhana Okanovića u Sesvetama. Album “Sve o čemu sam šutjela” osim poznatih naslova “Vodiš me”, “Domine” i “Možda” nosi 9 novih pesama uključujući i naslovnu “Sve o čemu sam šutjela”, a misaono i umetnički nastajao je više od godinu dana.

“Autor sam muzike i teksta svih 12 pesama, iako mi je i danas neobično da ističem da sve sama radim. Meni je to, do iskustva rada na albumu, bilo uobičajeno. Danas znam kolika je to vrednost, dar i zapravo težina istovremeno. Na sreću, kako se kaže “učitelj dolazi kad je učenik spreman”, u mom životu je stvarno i bilo tako. I baš kako se zove naslovna pesma, a i zašto album nosi njeno ime – tako jeste. Cela moja istina, koju sam do sad uspela ne nužno da razumem, ali otkrijem i omirišem. Puno o ljudima, ljubavi, samoći, praznini i ranama – koje su istovremena remedija.” – rekla je Lu povodom objave albuma.

Izvor: http://jugoton.rs

Od zabavnjaka i narodnjaka do autotjunera, youtubera i DJ-eva: Kako će izgledati muzika budućnosti?

Pexels.com

Do pre samo 30-ak godina, muzika u Srbiji fanove je delila na dva prosta tabora – na zabavnjake i narodnjake. Znalo se ko sluša jedne, ko druge, znalo se ko emituje jedne, a ko druge, znalo se i ko ih izdaje. Znalo se skoro se, osim toga šta će se s muzikom desiti 30 i nešto godina kasnije. A desilo se čudo. U svakom smislu te reči. Muzika je evoluirala. U svakom smislu te reči. Toliko, da je danas, u eri posttehnološke internet revolucije više nego teško i zamisliti šta će se s muzikom desiti za 30… ma, čak i za tri godine.

U kom će pavcu ići, ko će šta slušati, ko će šta snimati, gde će se emitovati, kako, i na čemu štampati, reprodukovati i izdavati?

Na ovo pitanje pokušaće da nam danas, na Sajmu medija (u hali 3, od 13:00), na panelu pod nazivom “BUDUĆNOST MUZIKE: Nova muzička produkcija u digitalnim medijima” uživo odgovore trojica muzičkih stručnjaka: Vladimir Graić Graja, kompozitor i direktor PGP RTS-a, Andrej Ilić, CEO IDJ Digital Limited i Rodoljub Stojanović, član OFPS, direktor Multimedia musica i partner/zastupnik Universal musica.

A do pre samo 20-ak godina, ova tema bila bi potpuno suvišna… do pre 20-ak godina, zahvaljujući otvorenosti srpskog uma, ali dovitljivosti ljudi koji stvaraju, izvode i objavljuju muziku, zabavnjaci i narodnjaci su i muzički, ali i modno evoluirali u rokere, metalce, pankere, popere, repere, trensere, turbo folkere, dizelaše, kafandžije, dvojkaše, grčkoprepisivače, irandžije, pankere, metalce, hipike i šminkere, pa onda rejvere, pa grebače ploča, koji evoluiraše u didžejove, koji onda prerastoše u producente, a oni u MC-jeve… Dobismo i raspevane jedvatalentovane youtubere, ali i skrivene narodnjačke etnoworlduniversalrtaditionaliste… bla, bla, blaaaaa… i naravno Džej.

Do pre samo 10-ak godina svi oni koji su ih do tog trenutka samo slušali otkriše svoj talenat, pa su skoro svi i propevali, skoro svi su snimali, skoro svi od skoro svih su to i izdavali, sve se mućkalo, mešalo, uvozilo, copypejstovalo, miksovalo. Najpoznatiji alat za peglanje glasa (nije u pitanju hirurški instrument, već još čuveniji autotjun) postao je difoltna mera za stvaranje bita bez kojeg se pesma ne može nazvati hitom, ili bez kojeg ga (makar na ovdašnjoj YT sceni) milioni klinaca neće poslušati.

Od radio stanica do pre 30-ak godina i kaseta, ploča, vokmena, gramofona i teLEvizora stigosmo da se čujemo i “preko” telefona, interneta, eterneta, Dizera, Youtubova… Preko svega i svačegaEvolucija, evolucija, evolucija… Nezadrživa muzička revolucija.

Jedna jedina i nepromenjiva kategorija bez koje muzika nikad a ne bi dostigla ovaj nivo evolucije, niti bi iko mogao da postigne tako visoke muzičke tonove bili su i ostali – MEDIJI. U ono vreme tradicionalniji, kasnije sve muzikalniji, do današnjih dana kada su mediji i muzika zapravo, zahvaljujući onoj drugoj postonline revoluciji, postali blizanci, koji ne samo da zavise jedni od drugih, već i da sad stvaraju jedni druge.Sve je više medija koji su originalno izdavačka, diskografska podrška muzičkim projektima, sve više muzike stvara se upravo za potrebe tih medija, sve je više autora koji od mzike žive, sve je veća svest da se poštuju i plaćaju autorska i druga prava onih koji muziku stvaraju i sve više ljudi od toga ima i autorske i korisničke koristi.

Kako će izgledati muzika za 10ak, 20 ili 30 godina, koliko će ona evoluirati i kako će izgledati nova muzička produkcija u digitalnim i online medijima, koji su danas objedinili i news segmente, ali i radio, video produkciju, televiziju?

Šta će se slušati za 20 i više godina?

Kako će izgledati Čola, a kako Mocart druge polovine 21. veka?

Hoće li zaista jednog dana Srbija imati 7 miliona fudbalskih selektora i isto toliko pevača?Probajte da odgovorite u komentarima, ali postavite i vi vaše pitanje, na koje će danas, tačno u 13:00, uživo pokušati da nam odgovore Graja, Rođa i Andrej.