Kako zaštititi autorska prava od veštačke inteligencije i kako se u Srbiji štite prava autora i da li zakoni kaskaju za tehnologijom, za Dnevnik je govorio Nikola Vilotić, direktor Organizacije proizvođača fonograma Srbije

Veštačka inteligencija sadrži podatke među kojima su i tekstovi i muzika koji imaju zaštićena autorska prava. O tom procesu, autori često nisu obavešteni, a njihova dela se koriste bez dozvole i naknade. To je pokrenulo niz pravnih sporova širom sveta i otvorilo debatu o tome gde je granica između inovacija i kršenja zakona. Kako se u Srbiji štite prava autora i da li zakoni kaskaju za tehnologijom, za Dnevnik je govorio Nikola Vilotić, direktor Organizacije proizvođača fonograma Srbije

Muzika danas ne nastaje samo u studijima, već je stvaraju i algoritmi. Bez obzira na nove tehnologije, muzika ima autora i vlasnike prava. I pitanje zaštite autorskih prava fonograma, stručnjaci kažu, nije samo pitanje novca, već odavanje priznanja onima koji rade i stvaraju muziku.

Koliko je danas efikasan sistem naplate prava muzičara, odnosno fonograma, i koje su njegove najveće slabosti? Ko i kako štiti kreativnost?

– Kod nas u Republici Srbiji postoje dva sistema ostvarivanja prava, individualno i kolektivno ostvarivanje prava. Individualno znači da sami odete kod korisnika i da kao autor, interpretator, proizvođač fonograma, proizvođač emisije, reditelj i tako dalje i sa njim dogovorite uslove za korišćenje svog dela, odnosno interpretacije ili fonograma.

Drugi sistem koji je kod nas već 70 ili nešto godina otkad je organizacija SOKOJ nastala, to je sistem kolektivnog ostvarivanja autorskog i srodnih prava. Organizacija proizvođača fonograma Srbije, čiji sam direktor, je upravo jedna od osam organizacija za kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava. Konkretno mi se bavimo kolektivnim ostvarivanjem prava proizvođača fonograma.

Proizvođači fonograma, to može biti i fizičko i pravno licesu, su vlasnici snimka. To su lica čijim sredstvima i u čijoj organizaciji je fonogram načinjen i koji odgovaraju za snimanje tog zvuka.

Mi kao organizacija naplaćujemo naknadu od radio i TV stanica, naknadu za emitovanje fonograma, zatim od kablovskih operatora naknadu za emitovanje fonograma i naknadu od kafića, restorana, hotela, tržnih centara itd. i to je naknada za javno saopštavanje fonograma.

Pored fonograma i interpretacija, odnosno muzičari koji snimaju, koji učestvuju u snimku, naknada se naplaćuje u vidu jedinstvene naknade od korisnika u skladu sa određenim tarifama.

RTS je jedan od najvećih korisnika autorskog i srodnih prava u Republici Srbiji, s druge strane je i učesnik u raspodeli, član i osnivač organizacije OFPS. Godine 2002. kada je organizacija OFPS osnovana, PGP RTS, odnosno Javna medijska ustanova je bila potpisnik tog ugovora o osnivanju i do danas je član organizacije.

Da li autori i producenti mogu u praksi da osete da se njihova prava štite, odnosno kakva je naplata na terenu?

– Mogu da kažem da je naplata izuzetno dobra, da je svake godine sve bolja i bolja. Samim tim, znači da je i raspodela nosiocima prava sve veća i veća. Kroz ovaj sistem kolektivnog ostvarivanja, autori i nosioci autorskih i srodnih prava veoma kvalitetno mogu da ostvare svoja prava.

Prema informacijama koje sam dobio od kolega iz organizacije SOKOJ, postoji globalna organizacija CISAC za sve autore u svetu i ona je pravila određeno istraživanje gde je za 2024. godinu Republika Srbija na 43. mestu u svetu po ukupnim prihodima koje se ostvare od autorskog prava, što je izuzetno značajan podatak imajući u vidu i kolika je naša zemlja i posebno kolika su naše tarife koje smatram da su niske u odnosu na druge države Evrope i sveta.

Pojavili su se nove platforme koje mladi najviše koriste, pre svega Tik-tok, Jutjub, gde se svakodnevno koristi muzika. Da li je ovo prilika ili pretnja za vlasnike autorskih prava?

– Ovo je i prilika i pretnja, odnosno prilika imajući u vidu da što se tiče proizvođača fonograma, oni ta prava ostvaruju individualno, preko određenih provajdera koji imaju ugovore sa tim platformama. Ali društvene mreže su uvek i velika prilika za zloupotrebe. Baš u poslednjih nekoliko meseci, na Tik-toku, Instagramu i Fejsbuku su se pojavili „počinioci krivičnog dela“ iz člana 99 Krivičnog zakonika Republike Srbije, koje glasi neovlašćeno iskorišćavanje autorskog dela i predmeta srodnog prava.

Ljudi nisu često svesni toga. U konkretnom slučaju, neko reklamira na društvenim mrežama da prodaje USB sa, na primer, 500 najlepših narodnih pesama. To je klasična piraterija.

Unija diskografa Srbije, čiji sam generalni sekretar, koja se bavi, takođe pravima diskografa, ali ne kao kolektivna organizacija, nego individualnim pravima, je u poslednjih nekoliko meseci podnela preko 10 krivičnih prijava upravo protiv tih lica.

Veštačka inteligencija već sada može da generiše muziku. Jedan deo uzima od postojećih izvođača. Da li je postojeći pravni okvir dovoljan da zaštiti autore?

– Ta tema je veoma komplikovana i na nivou evropskih organizacija i u Evropskoj uniji još uvek ne postoje jasna pravila. Ali postoje određena pravila, generalna pravila koja su propisana i naša organizacija je pre nekoliko meseci izmenila pravilnik o prijavi fonograma, gde kaže: „Ako je zvuk izvođenja drugi zvuk ili on što predstavlja zvuk generisan isključivo ili pretežno pomoću veštačke inteligencije, to se ne smatra fonogramom, i to nijedna organizacija neće prihvatiti kao fonogram ili da se smatra autorskim delom.“

Ali ukoliko je VI pomogao samo autoru, odnosno proizvođaču fonograma, onda to može da se smatra fonogramom. I taj nosilac prava koji prijavljuje fonogram je dužan to da navede, prema našim pravilima.

Šta je najveći izazov u narednih pet ili deset godina? Tehnološki razvoj ili to što zakoni najčešće kaskaju za tehnologijom?

– Ne samo naši zakoni, nego čak i na nivou Evropske unije kaskaju konkretno vezano za VI. Kod nas je najveći izazov da se usvoji Zakon o autorskom i srodnim pravima koji bi trebalo da uskladi naše zakonodavstvo sa direktivom u kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava.

To je jako značajno jer će to dovesti do poboljšanja statusa autora i nosilaca autorskog i srodnih prava imajući u vidu da će organizacije morati da budu transparentnije u smislu članstva i ostalih stvari koje se ne tiču samo naknade.

Izvor: https://www.rts.rs/lat/magazin/tehnologija/5853695/autorska-prava-sokoj-opfs-muzika-kolektivna-autorska-prava.html

Preporučene Vesti