Organizacija proizvođača fonograma Srbije-OFPS ovim putem daje demanti u vezi sa jučerašnjim objavljivanjem teksta u kom je navedeno da je Privredni apelacioni sud po tužbi Maje Pavlović direktorke Kanala 9 iz Novog Sada utvrdio da je minimalna naknada OFPS-u i SOKOJ-u previsoka i da televizija Kanal 9 iz Novog Sad nije dužna da plaća minimalnu naknadu za emitovanje organizacijama OFPS i Sokoj.
Organizacija OFPS izjavljuje da su ovi navodi netačni i neistiniti. Organizacija OFPS je protiv Kanala 9 vodila nekoliko sudskih postupaka u kojima je doneto više pravnosnažnih presuda u korist organizacije OFPS, a postoji samo jedna u kojoj je delimično usvojen tužbeni zahtev organizacije OFPS, čime je delimično preinačena prvostepena presuda Privrednog suda u Beogradu.
Organizacija
OFPS ne komentariše u javnosti sudske presude i poštuje apsolutno sve sudske
odluke, a u slučaju da smatra da su pojedine sudske presude donete suprotno
zakonu, uložiće odgovarajući pravni lek i tražiće adekvatnu pravnu zaštitu, u
skladu sa zakonom i pozitivnim propisima Republike Srbije.
Naglašavamo
da je jedino Ustavni sud Republike Srbije, a ne i Privredni apelacioni sud, isključivo
nadležan za utvrđivanje usklađenosti opštih akata, te i tarife organizacije
OFPS, sa zakonima i Ustavom. Ustavni sud je već dva puta, 2016. i 2017. godine,
doneo odluke kojima je utvrdio da je tarifa za emitovanje fonograma i na njima
zabeleženih interpretacija zakonita i ustavna, te da je i obračun minimalne
naknade za emitovanje, u skladu sa zakonima i Ustavom Republike Srbije.
Ovim
putem ujedno obaveštavamo javnost da je u međuvremenu zaključen sporazum između
Kanala 9 i organizacije OFPS kojim je regulisano izmirenje dosadašnjih
dugovanja Kanala 9, kao i budućih obaveza, u skladu sa opštim aktima
organizacije OFPS. Ovim sporazumom su se ugovorne strane saglasile da se svi
raniji nesporazumi i svi sudski postupci okončaju i da se reše mirno međusobnim
dogovorom u skladu sa važećim opštim aktima organizacije OFPS. Ovim putem
organizacija OFPS pozdravlja odluku Kanala 9 da sve svoje odnose i saradnju sa
organizacijom OFPS, kako za prošli, tako i za budući period, rešava međusobnim
dogovorom i sporazumom, na miran i pozitivan način, a ne preko sudskih
institucija
Kako su glavni ciljevi Unije diskografa Srbije zasnovani na edukaciji građana o značaju diskografije i muzike, jačanju zakonskih prava diskografa, sprovođenje kampanja protiv piraterije i sakupljanje podataka radi identifikovanja piratskih proizvoda, tako je i jedan od ciljeva UDS-a sistemsko upoznavanje samih diskografa o temama koje su za njih veoma interesantne.
Ovog
puta smo se odlučili za ISRC kod (The International Standard Recording Code) kao
veoma bitnu temu, tako da ćemo pokušati da vas uvedemo u priču kroz korisne
informacije.
ISRC je
besplatan način jedinstvene i trajne identifikacije zvučnih zapisa, gde jedan,
i samo jedan, identifikacioni kod je dodeljen svakoj verziji snimka, kao takav
pomaže u prepoznavanju audio zapisa i pojednostavljuje upravljanje pravima kada
su zapisi korišćeni u više različitih formata, distribucijskih kanala ili
proizvoda, te tako ISRC ostaje fiksna tačka kada se zapis koristi kroz
različite servise, preko granica ili u različitim licencnim ugovorima.
ISRC se
koristi širom sveta od strane proizvođača zvučnih zapisa, od strane digitalnih
servisa i kolektivnih organizacija za ostvarivanje prava.
Struktura ISRC koda se sastoji od 12 alfanumeričkih znakova.
Pokušaćemo na primeru jednog ISRC koda za da vam prezentujemo značenje istog:
Kod
države – dva znaka dodeljena od strane ISRC Agencije
Kod
registranta – tri znaka alfanumeričkog koda koji se
dodeljuju od strane ISRC Agencije
Godina dodeljivanja ISRC koda – dve zadnje cifre godine u kojoj je ISRC kod dodeljen zapisu (dodeljen od strane registranta)
Individualni kod – jedinstveni kod od 5 cifara koji dodeljuje registrant. Navedeni
brojevi ne smeju biti ponovljeni u istoj kalendarskoj godini
Davne
1989. godine Sekretarijat IFPI je imenovan za Međunarodnu Upravu za
Registraciju za ISRC od strane ISO i funkcioniše kao Međunarodna ISRC Agencija.
Međunarodnu
federacija fonografske industrije (IFPI) za međunarodnu upravu za registraciju
ISRC koda dala je autorizaciju OFPS da bude ISRC Menadžera za Srbiju.
Na osnovu ISRC koda se identifikuju zvučni
snimci i muzički video snimci, nezavisno od fizičkih nosača zvuka i nezavisno
od kataloškog numerisanja snimaka i muzičkih video snimaka.
ISRC kod može biti dodeljen za nove snimke,
kao i za snimke koji su ranije izdati.
U nastojanju da prikažemo ceo postupak “dolaska” do ISRC koda postavićemo pitanja Aleksandru Radisavljeviću (Koordinator za međunarodnu saradnju OFPS-a i rukovodilac Sektora za obradu fonograma) na ovu temu:
1. Da li je potrebno da podnosilac zahteva za dobijanje ISRC koda ima prijavljene fonograme u OFPS-u?
Interes Organizacije kao ISRC Menadžera za Srbiju je da omogući svim podnosiocima zahteva da dođu do ISRC koda, tako da nije neophodno da podnosilac zahteva ima prijavljene fonograme u OFPS-u. Jedino je neophodno da fonogram za koji je zatražen ISRC kod ne bude prijavljen u bazi OFPS-a od strane nekog drugog nosioca prava.
2. Da li fizičko lice može da podnese zahtev za dodelu ISRC koda?
Fizičko lice može da podnese zahtev za dodelu ISRC koda, kako Pravilnik o dodeljivanju ISRC koda ne pravi razliku između fizičkog i pravnog lica, izjednačena su prava svih podnosilaca zahteva za dodelu ISRC koda.
3. Šta je neophodno od dokumentacije za dobijanje ISRC koda i koliko košta?
Za dobijanje ISRC kodova neophodno je
dostaviti dokaz o vlasništvu nad fonogramima koje podnosilac želi da prijavi,
što je regulisano članom 5. Pravilnika o dodeljivanju ISRC koda Organizacije
proizvođača fonograma Srbije.
Podnosilac
zahteva je dužan da uz zahtev dostavi dokumentaciju kojom potvrđuje posedovanje
prava nad snimcima, odnosno fonogramima koje prijavljuje kroz: ugovore, omote
izdanja ukoliko su izdati na fizičkim nosačima zvuka ili linkove ukoliko su
snimci izdati preko interneta i slično.
Podnosilac
zahteva za snimke koji nisu izdati dužan je da OFPS-u dostavi dokaz da je
snimak izdat u roku od 3 dana od izdavanja snimka, a za snimke koji su ranije
izdati u momentu podnošenja zahteva. Navedeni preduslovi su postavljeni kako bi
se sprečilo višestruko prijavljivanje istih fonograma kod ISRC agencije.
Od neophodnih formulara i tabela, neophodno je
popuniti i dostaviti još:
Važno je istaći da je sama dodela ISRC koda od strane OFPS-a besplatna.
4.Šta se dešava nakon dostavljanja kompletne dokumentacije?
Nakon dostavljenje kompletne dokumentacije zaključuje se Ugovor o dodeljivanju ISRC koda kojim diskograf (nosilac prava) dodeljuje ekskluzivno pravo OFPS-u (kao ovlašćenom ISRC menadžeru za teritoriju Srbije) da za celokupan repertoar diskografa ili deo repertoara diskografa zatraži i pribavi ISRC kod od IFPI, a saglasno prijavi koju je diskograf podneo OFPS-u.
Ujedno OFPS podnosi u ime diskografa (podnosioca) zahtev prema IFPI-u tj. ISRC Agenciji, u cilju dobijanja registrant koda, a u skladu sa podacima dostavljenim od strane podnosioca zahteva.
ISRC agencija saglasno kontakt podacima iz prijave direktno obaveštava mail-om podnosioca zahteva o dodeljenom registrant kodu i osnovnim pravilima dodeljivanja ISRC koda.
5.Za koliko se dobija registrant kod I šta nakon dobijanja registrant koda?
Sam zahtev se obrađuje od strane IFPI-a i registrant kod se najčešće dobija u roku od 5 dana (ponekad i duže).
ISRC agencija saglasno kontakt podacima iz prijave direktno obaveštava mail-om podnosioca zahteva o dodeljenom registrant kodu i osnovnim pravilima dodeljivanja ISRC koda, te podnosilac zahteva pomenuti kod može odmah da implementira u sam snimak.
6. Da li dodeljen ISRC kod predstavlja vlasništvo nad snimkom?
Jednom dodeljeni ISRC kod je vezan za određenog proizvođača fonograma sa registrant kodom, dok ostali podaci predstavljaju samo vezu prema ostalim metadata podacima koji se vezuju za snimak. ISRC kod nije dokaz o vlasništvu nad fonogramom jer isto može da se menja, dok podatak o prvom vlasniku/proizvođaču fonograma ostaje trajan.
Tako npr.u ISRC kodu gde je kao proizvođač nevede naveden (npr. x) zbog promene vlasništva prijavljuje novi vlasnik (npr. y) u svom repertoaru ISRC kod koji je dodeljen prvobitno. Dakle, vlasništvo ne određuje ISRC kod već prvobitni proizvođač fonograma koji je prijavio isti sa svojim registrant kodom.
7.Da li je moguće da je za određeni fonogram već dodeljen ISRC kod?
Dešava se u praksi da se za isti fonogram dodele različiti ISRC kodovi. Problem je kod višestrukog dodeljivanja koda kod agregatora (firme koje se bave digitalnom distribucijom) koji sami dodeljuju ISRC kodove ukoliko isti nije naveden od strane proizvođača fonograma, pa tako ukoliko je proizvođač fonograma „podigao“ (upload-ovao) svoje fonograme kod nekoliko agregatora, svaki može dodeliti svoj ISRC kod.
8. Šta ukoliko fonogram ima više ISRC kodova?
Suštinski ISRC nije moguće izbrisati, tako da taj problem postoji i dalje.
9. Zašto je važan ISRC kod?
ISRC je međunarodni standard za audio snimke, najrasprostranjeniji i opšteprihvaćeni kod koji je sastavni deo mnogih standarda prepoznavanja (npr. Sastavni deo metadata podataka kod Fingerprint metode prepoznavanja) i ima najveću primenu u praksi , te kao takav predstavlja osnov moderne diskografije.
ISRC je razvijen u cilju omogućavanja tačne razmene informacija vlasništva, korišćenje snimaka i da se pojednostavi upravljanje pravima. To je globalni, jedinstven metod identifikacije zvuka i muzičkih video snimaka.
Identifikujući sve zvućne i muzičke video snimke koji su izdati, bez obzira na format u kome su izdati, ISRC omogućava praćenje i pronalaženje snimaka u muzičkim bazama podataka.
Potencijalni korisnici zvučnih i muzičkih video snimaka će takođe moći lakše da dođu do informacija o trenutnom vlasniku prava jer baza repertoara će omogućiti ovu informaciju preko ISRC-a.
Takođe na mnogim teritorijama ISRC je postao sredstvo u borbi protiv piraterije.
10. Da li će biti nekih novina u pogledu standarda ISRC koda?
Očekuje se novi ISRC Handbook u februaru 2020. godine, gde će biti opisane izmene u primeni ISRC-a o čemu ćete biti blagovremeno obavešteni.
Danas je u hotelu Hajat održan stručni skup i panel diskusija pod nazivom “Zaštita autorskog i srodnih prava u Srbiji – Korak bliže Evropskoj uniji” u organizaciji Instituta za javnu politiku .
Na skupu koji je organizovan povodom usvajanja i stupanja na snagu izmena i dopuna Zakona o autorskom i srodnim pravima, govorili su Vladimir Marić, direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Republike Srbije, Milan Todorović, generalni sekretar Regulatornog tela za elektronske medije (REM), Nikola Vilotić, direktor Organizacije proizvođača fonograma Srbije (OFPS), Srećko Barbarić, šef službe za dokumentaciju i raspodelu Organizacije muzičkih autora Srbije (SOKOJ), Sanja Stepanović, član upravnog odbora Organizacije za kolektivno ostvarivanje prava interpretatora (PI), Aleksandar Ivanjikov, predstavnik Organizacije filmskih autora Srbije (UFUS AFA), Slobodan Kremenjak, pravni zastupnik Asocijacije nezavisnih elektronskih medija (ANEM), Marijana Vukašinović, direktorka sektora za multimedijalni sadržaj Telekoma Srbija i Ferenc Berček , iz udruženja radio stanica RAB Srbija.
Nikola Vilotić, direktor OFPS-a istakao je i da su izmene zakona donele brojne pozitivne promene i u velikoj meri unapredile oblast zaštite autorskog i srodnih prava.
Ovim izmenama se produžava rok trajanja zaštite za interpretacije i fonograme sa 50 na 70 godina. Zatim, ukida se ograničenje u pogledu subjekta naplate naknade za javno saopštavanje.
Više neće biti jedna uplatnica, kao do sada, za autorska i srodna prava, već će jednu uplatnicu za autorsko pravo slati organizacija muzičkih autora, a drugu uplatnicu za srodna prava organizacija proizvođača fonograma ili intrepratora – rekao je Vilotić i dodao da će visina naknade ostati ista.
Direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije Vladimir Marić rekao je da izmene zakona nisu rešile sve probleme, ali da se stvari pomeraju napred.
Zakon je usklađen sa velikim brojem evropskih direktiva i treba da budemo ponosni na to – rekao je Marić.